U ponedjeljak, 29. juna 2026. godine, u Centru za obuku plave ekonomije (BETC) Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore nastavljena je Međunarodna ljetna škola „Održivi razvoj industrije jahtinga i krstarenja“ Tematskim modulom 1: Održivi razvoj nautičkog i kruzerskog turizma.

Lekciju 1.1 pod nazivom „Uvod u nautički i kruzing turizam“ održala je dr Tena Božović iz Luke Kotor.

Predavanje je upoznalo učesnike sa konceptom kruzerskog turizma kao specifičnog oblika nautičkog turizma koji kombinuje pomorski saobraćaj sa ugostiteljstvom, zabavom, kulturnim uslugama i lučkom infrastrukturom. Učesnici su upoznati sa istorijskim razvojem krstarenja, od ranog putničkog i poštanskog transporta i prvih namenski izgrađenih brodova za krstarenje do moderne industrije krstarenja i današnjih velikih plutajućih letovališta.

Dr Božović je predstavio glavne karakteristike međunarodnog tržišta kruzing turizma, uključujući receptivno i emisiono tržište, tržišta Mediterana i Severne Amerike, potražnju destinacija, profile putnika, ponudu kruzerskog turizma, kao i ulogu luka, terminala, putnih veza, turističkih atrakcija i poslovne politike u privlačenju kompanija za krstarenje.

Posebna pažnja posvećena je aktuelnim trendovima koji oblikuju sektor, uključujući mlađe i raznovrsnije grupe putnika, ponovljena putovanja, specijalizovane ponude, zelena krstarenja, nove tehnologije na brodovima za krstarenje, rast mega brodova za krstarenje, zelene luke i širenje luka pristajanja uključenih u kruzerski turizam.

Na predavanju je bilo reči i o novom konceptu održivog razvoja kruzing turizma. Učesnici su razgovarali o značaju analize makro i mikro okruženja destinacija, sprovođenja SVOT analize unutrašnjih resursa i organizovanja destinacija za krstarenje kroz mere ekonomske, ekološke i socijalne održivosti.

Posvećeni dio sjednice bio je fokusiran na dostignuti nivo razvoja kruzerskog turizma u crnogorskom primorju, sa posebnim osvrtom na Luku Kotor. Teme su uključivale prirodne, društvene i ekonomske resurse, indikatore saobraćaja na krstarenju, potražnju putnika, aktivnosti destinacije, kvalitativne pokazatelje lučkih operacija, ukupnu potrošnju i društvene i ekološke uticaje kruzerskog turizma na destinaciju.

Sednica je zaključena jasnom porukom da budući razvoj kruzing turizma treba da se zasniva na inovacijama, unapređenju kvaliteta, strateškom planiranju i jačoj svesti o značaju i isplativosti ovog oblika selektivnog turizma, uz obezbeđivanje da rast ostane u skladu sa principima održivosti.

Kroz ovu uvodnu lekciju, Ljetna škola HELM Kotor pružila je učesnicima snažnu osnovu za razumijevanje nautičkog i kruzerskog turizma kao dinamičnog sektora Plave ekonomije i kao važne razvojne prilike za primorske destinacije kao što su Kotor i širi region južnog Jadrana.